ZBIRKA ZOOLOGIJSKOG ZAVODA
Zbirka Zoologijskog zavoda jedna je od najstarijih prirodoslovnih zbirki u Hrvatskoj, čiji brojni preparati datiraju iz 19. stoljeća. Zbirka broji oko 35 - 40 tisuća predmeta i ima neprocjenjivu znanstvenu, povijesnu i edukativnu vrijednost. Zbirku Zoologijskog zavoda sistematiziramo u tri cjeline: Nastavnu zbirku Zoologijskog zavoda, Entomološku zbirku i Zbirku Beatrice Đulić, odnosno zbirku kralježnjaka.
Nastavna zbirka Zoologijskog zavoda
Nastavna zbirka Zoologijskog zavoda sadrži preko 2.000 predmeta, uglavnom mokrih ili suhih preparata životinja, te edukativne modele od gipsa, stakla ili plastike. Zbirka je formirana krajem 19. i početkom 20. stoljeća, iz vremena kada smo prostore i resurse dijelili s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, kroz korištenje muzejskih predmeta u nastavi zoologije, te je kontinuirano nadopunjavana kroz godine.
Entomološka zbirka
Entomološka zbirka sadrži više od 20.000 suhih uzoraka kukaca, sakupljenih od sredine 20-og. stoljeća do danas, od strane djelatnika, studenata i suradnika Biološkog odsjeka PMF-a. Od skupina kukaca najzastupljeniji su kornjaši (Coleoptera) i leptiri (Lepidoptera), te ravnokrilci (Orthoptera) i opnokrilci (Hymenoptera). U sklopu Entomološke zbirke započeta je uspostava nacionalne referentne zbirke divljih oprašivača, pčela (Anthophila) i muha lebdjelica (Syrphidae).
Zbirka Beatrice Đulić
Zbirka Beatrice Đulić sadrži oko 13 000 lubanja, kostura, balgova i mokrih preparata kralježnjaka, dominantno malih sisavaca, sakupljanih tijekom opsežnih terenskih istraživanja naše poznate zoologinje profesorice Beatrice Đulić i njezinih suradnika u drugoj polovici 20. stoljeća. Uz tipsku seriju Dinarskog voluhara (Dinaromys longipedis) glavna znanstvena vrijednost ove zbirke leži u opsežnim vremenskim serijama malih sisavaca Hrvatske.
Važnost prirodoslovnih zbirki
Prirodoslovne zbirke imaju važnu ulogu u znanosti i društvu. Omogućuju istraživanja koja pokrivaju velike vremenske i prostorne raspone, od genetskih analiza izumrlih vrsta i istraživanja klimatskih promjena do opisivanje novih vrsta. Zbirke nam pomažu u predviđanju širenja zaraznih bolesti i invazivnih vrsta, u monitoringu okoliša, te su pružaju važnu podršku okolišnim politikama.
Sveučilišne prirodoslovne zbirke u pravilu su manje od muzejskih, međutim imaju neposredniju ulogu u obrazovanju. Zbirke inspiriraju i pobuđuju znatiželju, te mogu imati ulogu u razvijanju kritičkog mišljenja, jer omogućuju studentima da pomoću predmeta zbirki upoznaju osnovne koncepte evolucije, ekologije i taksonomije, kao i principe podatkovnih standarda i otvorene znanosti. Sveučilišne zbirke su važan dio znanstvene infrastrukture, budući da omogućuju i podržavaju brojna znanstvena i stručna istraživanja, unutar i izvan institucije u kojoj se nalaze.
Rad u zbirci i podaci
Zbirka Zoologijskog zavoda registrirana je u svjetskoj bazi znanstvenih zbirki (Global Registry of Scientific Collections, GRSciColl). Digitalizacija zbirke je u tijeku, te se podaci unose u bazu podataka TaxonWorks. U planu je objava setova podataka u GRSciColl bazi podataka.
Voditeljica Zbirke Zoologijskog zavoda: dr. sc. Ana Ješovnik
Preparator u zbirci: Nadica Vincek
Studenti zainteresirani za rad u zbirci (laboratorijska stručna praksa, izrada završnih i drugih radova), te znanstvenici i stručnjaci zainteresirani za posjetu ili rad na zbirci, mogu se javiti voditeljici zbirke na ana.jesovnik@bio.pmf.hr

Pristupačnost