SEIZMOLOŠKA SLUŽBA PRI GEOFIZIČKOM ODSJEKU PMF-A

tel: +385-1-460-5900
e-mail: seiszag[at]gfz.hr

 

Rukovoditelj Seizmološke službe

Krešimir Kuk, mag.phys.-geophys.

e-mail: kresimir.kuk[at]gfz.hr

tel: +385-1-4605-917

 

Seizmološka služba djeluje pri Geofizičkom odsjeku PMF-a

Seizmološka služba se brine o prikupljanju i analizi makroseizmičkih i mikroseizmičkih podataka. Na području Hrvatske održava se u stalnom radu mreža digitalnih seizmografa i akcelerografa kojima se prati vibriranje tla uzrokovano potresima u nas i u svijetu. Na temelju zapisa potresa daju se obavijesti građanstvu i raznim službama te stručne ekspertize za graditelje, osiguravateljske kuće i sl.

------------------------------------------------------------------------------------------

 

IZVJEŠĆA O POTRESIMA - Izvješća Seizmološke službe pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta o potresima koji su se dogodili u Hrvatskoj.  

Ako ste osjetili potres pozivamo Vas da ispunite upitnicu o potresu i pružite vrijedne informacije o tome kakvi su bili učinci potresa u Vašem mjestu. Za ispunjavanje upitnice kliknite ovdje.

 http://www.pmf.unizg.hr/images/50010178/download.png  Seizmološke službe RH

Odgovori na najčešće postavljena pitanja

Odgovore na najčešće postavljena pitanja o potresima pogledajte na poveznici

O potresima - stranica s općim informacijama, stručnim člancima i poveznicama na objavljene radove i članke o potresima


Sve obavijesti

Aktualne obavijesti Stranica 1 od 1

Karta epicentara potresa koji su se dogodili kod Starigrada Paklenice, na području NP Paklenica, prema Katalogu potresa Hrvatske CEC2023, magnitude M ≥ 1.0. Karta prikazuje područje  gdje se 11. veljače 2025. godine dogodio potres magnitude M=4.8 i više od stotinjak naknadnih potresa.  Dostupna je na  poveznici  Potresi kod Paklenice. 

Autor: Tomislav Fiket

U nedjelju, 02. veljače 2025. godine u 84. godini života napustila nas je dugogodišnja djelatnica Seizmološke službe Republike Hrvatske, mr.sc. Anđelka Milošević. Od drage nam kolegice oprostit ćemo se u ponedjeljak 10. veljače 2025. godine u 12 sati i 30 minuta s ispraćajnog Trga Krematorij na Mirogoju.

Autor: Tomislav Fiket
Odlazak velikog Profesora i Akademika 

Danas, 6. rujna 2024. godine Seizmološka služba Republike Hrvatske oplakuje velikog čovjeka, profesora i akademika Dragutina Skoku. Sve koji su ga poznavali, rastužila je vijest o njegovom odlasku, ne samo jer je seizmologija ostala uskraćena za jednog od svojih velikana, nego zato što je otišao častan, dobar i velik čovjek. Stoga velika slova u naslovu ovog tužnog teksta nisu pogreška.
Hvala Vam profesore u ime svih nas i Seizmološke službe Republike Hrvatske

Za one koji ne poznaju djela akademika Dragutina Skoke:
Skoko Dragutin – HAZU
CroRIS-Osobe

Autor: Webmaster GFO

Karta epicentara potresa šireg Stonskog epicentralnog područja u razdoblju od 1600. do kraja 2023. godine prema Katalogu potresa Hrvatske CEC2023 magnitude M ≥ 1.5  gdje se 15. kolovoza 2024. godine dogodilo tridesetak potresa od kojih su tri bila umjerena, dva magnitide 3.3 i jedan magnitude 3.5, te ostali slabi ili vrlo slabi,  nalazi se u nastavku na poveznici ili klikom na "Pročitaj više".

 

Autor: Webmaster GFO

Karta epicentara potresa sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju od 1600. do kraja 2023. godine prema Katalogu potresa Hrvatske CEC2023 magnitude M ≥ 1.5 i osnovne karakteritike kalničkog epicentralnog područja gdje se 13. kolovoza 2024. godine kod mjesta Apatovac dogodio potres magnitude M = 4.0  nalaze se u nastavku na poveznici ili klikom na "Pročitaj više".

 

Autor: Webmaster GFO

Nakon niza vrlo slabih potresa kod Markuševca koje možete naći u Izvješćima o potresima, u večernjim satima 14. ožujka 2024. zabilježena su dva vrlo slaba potresa u 22 sata i 7 min te u 22 sata i 14 min, magnitude 0.8 i 0.9 (epicentri potresa prikazani su na slici). Iako malih magnituda, ovi potresi su uznemirili građane i Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC) je zaprimio više od 150 dojava naših građana. U zaprimljenim Upitnicama koja nam šaljete, kao i na stranicama EMSC-a doživljaj potresa se opisuju kao ”tutanj”, “kratko brujanje”, grmljavina i tutnjava”…

 

 

 

 

 

 

 

Kako nastaje tutnjava?
Od mjesta nastanka potresa (žarišta potresa) na sve strane kreću valovi potresa i to dvije vrste: P- i S- valovi. P-valovi su longitudinalni, što znači da se čestice sredstva gibaju u smjeru širenja vala. U seizmologiji se nazivaju P-valovi od latinske riječi prima, jer prvi dolaze na promatrano mjesto. Kod S- valova čestice se gibaju okomito na smjer širenja vala, a takvu su oznaku u seizmologiji dobili iz latinske riječi secunda, jer na promatrano mjesto dolaze drugi.

P-valovi su analogni zvučnim valovima koji se šire kroz zrak. Kada iz dubine zemlje dođu do površine, djelić njihove energije može se prenijeti u atmosferu u obliku zvučnih valova, koje čujemo kao gore opisanu tutnjavu. Hoće li se prilikom potresa čuti zvuk ovisi o više faktora, najviše o dubini potresa i geološkoj građi područja.

Potresi u okolici Zagreba su najčešće plitki te su često popraćeni zvučnim valovima. Ako je potres bio vrlo slab i nalazimo se blizu epicentra potresa, moguće je da nećemo uopće osjetiti ni P- ni S-valove, nego samo zvučne valove.

Ako netko želi znati više, na našim stranicama možete naći odgovore na često postavljana pitanja i više detalja o valovima potresa.

Autor: Webmaster GFO

Noćas 14. ožujka 2024. u 4 sata i 6 minuta dogodio se vrlo jak potres na planini Goliji, na granici Crne Gore te Bosne i Hercegovine, oko 60 km sjeveroistočno od Dubrovnika. Lokalna magnituda potresa iznosi 5.6, a intenzitet u epicentru procijenjen je na VII °EMS. U Hrvatskoj se potres osjetio diljem Dalmacije, najsnažnije u okolici Dubrovnika i Konavlima, a pojedinci su ga osjetili i u središnjoj Hrvatskoj.

Uslijedio je niz naknadnih potresa, od kojih je Seizmološka služba do 15 sati locirala njih 45. Tri najjača naknadna potresa, magnitude 3.6, dogodila su se u 7:34, 12:48 i 14:31. Još je devet potresa imalo magnitudu između 3.0 i 3.6, a 25 potresa magnitudu između 2.0 i 3.0. Donja slika prikazuje lokalne magnitude potresa u vremenu.

Autor: Marija Mustać Brčić


U večernjim satima 8. rujna 2023. godine Maroko je pogodio razoran potres magnitude M = 6.8. Epicentar potresa bio je u području planine Atlas oko 70 km jugozapadno od Marakeša. Potres se dogodio u  rasjednoj zoni koja je posljedica konvergentnog gibanja Afričke ploče prema Euroazijskoj ploči. 

Bio je to najjači potres u Maroku od početka prošlog stoljeća. Prema posljednjim podacima potres je usmrtio više od 2000 ljudi. 

Najsmrtonosniji potres u modernoj povijesti Maroka dogodio se 1960. godine, magnitude M = 5.8, s epicentrom kod Agadira koji je uzeo više od 12000 ljudskih života.

Na poveznici se nalaze seizmogrami potresa zabilježeni na seizmološkim postajama Seizmološke službe RH. 

Autor: Webmaster GFO

Preliminarne podatke o potresima na Krku možete pročitati na poveznici

Autor: Webmaster GFO

Dana 6. veljače 2023. godine u 01:17:35 (UTC), područje južne Turske u blizini granice sa Sirijom pogođeno je potresom magnitude 7.8. Devet sati kasnije, u 10:24:49 (UTC), dogodio se drugi potres magnitude 7.5. Prvi potres magnitude 7.8 dogodio se na jugozapadu Istočno-anatolijskog rasjeda (EAF – East Anatolian Fault), dok se drugi potres magnitude 7.5 dogodio 95 km sjeverno od lokacije prvog potresa. Prvi potres se najviše osjetio u Turskoj, Siriji, Libanonu i Cipru te je izazvao katastrofalne posljedice u graničnom području južne Turske i Sirije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, do 14. veljače život je izgubilo više od 36000 ljudi, a ozlijeđeno ih je više od 80000. Potresima je pogođeno gotovo 26 milijuna ljudi. 

Na ovoj poveznici možete vidjeti video koji prikazuje ubrzanu  snimku nastanka brojnih potresa magnitude veće od 2.5 koji su se dogodili u prva dva dana nakon najjačeg potresa. Kružići su proporcionalni magnitudi potresa. Vrijeme je prikazano u UTC vremenu (engl. Coordinated Universal Time). Podaci o epicentrima potresa preuzeti su iz baze Europsko-mediteranskog seizmološkog centra (The European-Mediterranean Seismological Centre - EMSC). Video je napravila Seizmološka služba RH.

Suradnici na projektu  pripremili su više o seriji potresa, njenim uzrocima te o seizmotektonsmim obilježjima epicentralnog područja Turske na poveznici: POTRESI NA PODRUČJU JUŽNE TURSKE U BLIZINI GRANICE SA SIRIJOM, VELJAČA 2023.

Suradnici na projektu CRONOS i HRZZ DuFAULT na svom su blogu pripremili kratki seizmološki pregled na temu potresa u jugoistočnoj Turskoj: poveznica.

Autor: Webmaster GFO

poveznica:

        Dvije godine od petrinjskog potresa

Autor: Webmaster GFO

 

Prva pošiljka nove opreme kojom će hrvatski seizmolozi moći pratiti seizmičku aktivnost stigla je u Seizmološku službu pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu. Stiglo je 100 akcelerografa, 120 digitalizatora, 20 seizmografa, 220 GPS antena i 100 zaštitnih kutija, koje su u Seizmološkoj službi uz voditelja projekta Tomislava Fiketa dočekali Državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak i Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Hrvoje Meštrić. 

Više o CROSSNET projektu na  poveznici

Autor: Webmaster GFO

  

Seizmološka služba pri Geofizičkom odsjeku PMF-a provodi projekt CROSSNET u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Jedan od osnovnih ciljeva projekta CROSSNET je postavljanje 95 novih seizmoloških postaja diljem Hrvatske radi poboljšanog praćenja seizmičnosti u Republici Hrvatskoj. Projekt je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u potpunosti financiran iz sredstava Europske unije, a vrijedan je 82 milijuna kuna bez PDV-a.

Postaje će biti opremljene najkvalitetnijim mjernim instrumentima, odnosno seizmometrima, akcelerometrima, akcelerografima i digitalizatorima podataka. Njihova zadaća će biti kontinuirano bilježenje i pohranjivanje podataka o gibanju tla te prijenos do centralnog sustava u Operativnom centru Seizmološke službe RH. Geološka raznolikost Hrvatske, od aluvijalnih naslaga do krša, čini posao postavljanja seizmoloških postaja izazovnijim. Različite vrste podloga zahtijevaju različit pristup postavljanju seizmoloških postaja. Stoga nije moguće odabrati iste načine postavljanja kao ni postaviti iste vrste uređaja na svim lokacijama. Potrebna je jedna vrsta uređaja za postavljanje u bušotinama kako bi se maksimalno smanjio površinski šum na terenima sjeverne Hrvatske, Slavonije i Baranje, druga vrsta uređaja koja će se postavljati na izgrađene objekte seizmoloških postaja u gorskim i primorskim područjima naše zemlje te posebna vrsta uređaja koja se može postaviti na dno našeg Jadranskog mora.

Osim navedenog, u sklopu projekta nabavljaju se profesionalni sustavi za prikupljanje i obradu podataka, s ciljem potpune automatizacije i integracije sa sustavom Civilne zaštite. Upravo danas nam dolazi prva pošiljka, 18 paleta, odnosno oko 3 tone vrijedne opreme koja će nam pomoći pratiti seizmičnost u RH - 100 akcelerografa, 120 digitalizatora, 20 seizmografa, 220 GPS antena, i 100 zaštitnih kutija (pričuvno napajanje i prenaponska zaštita). Projekt je u potpunosti financiran iz sredstava Europske unije a vrijedan je 82.000.000,00 kn/10.883.270,29 EUR bez PDV-a.

U nastavku obavijesti možete pročitati detaljnije o uređajima koji su danas stigli na PMF! 

Autor: Webmaster GFO
DVIJE GODINE OD ZAGREBAČKOG POTRESA

Dana 22. ožujka 2020. Zagreb i šire zagrebačko područje u 6 sati i 24 minute pogodio je snažan potres magnitude M=5.5 prema Richteru. Nakon glavnog potresa uslijedio je čitav niz brojnih naknadnih potresa (do kraja 2021. godine zabilježeno je oko 3500 potresa, od kojih je u prvoj godini zabilježeno oko 3200). Osvrt o zagrebačkim potresima i video kojim je prikazan slijed kojim su se događali potresi magnitude veće ili jednake M=1.0 tijekom 2020. godine nalazi se na poveznici:

https://www.pmf.unizg.hr/geof/seizmoloska_sluzba/o_zagrebackom_potresu_2020/druga_godisnjica_zagrebackog_potresa

Autor: Webmaster GFO

     Pad letjelice zabilježen je instrumentima Seizmološke službe koji su operativni na zagrebačkom području. Na slici 1 prikazani su zapisi registrirani na 6 postaja u trajanju od 120 sekundi, a na kojima su jasno vidljivi nailasci seizmičkih valova uzrokovani padom letjelice na području Jaruna.

Slika 1. Zapisi seizmičkih valova uzrokovanih padom letjelice na području Jaruna registrirani na 6 postaja
Seizmološke službe Republike Hrvatske na zagrebačkom području

Rezultati preliminarne analize ukazuju kako je izvor seizmičkih valova lociran vrlo blizu mjesta stvarnog pada letjelice (slika 2), a trenutak udara bio je u 23:01:49 h prema lokalnom vremenu.

Slika 2. Rezultat analize seizmičkih valova koji su rezultat pada letjelice dana 10.3.2022. godine u
23:01:49 h prema lokalnom vremenu

 

Zahvaljujemo se Gradu Zagrebu, odnosno Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost na doniranim instrumentima čije zapise smo dijelom koristili za ovu analizu.

Autor: Webmaster GFO

POVEZNICE