Što je geofizika?

Opažajući i mjereći pojave u laboratoriju zvanom Zemlja, u kojem je svaki pokus jedinstven i neponovljiv, malo-pomalo otkrivamo tajne ovog našeg trećeg kamenčića od Sunca, ali i drugih planeta i njihovih satelita.

S geofizikom ste se susreli ponajprije na nastavi geografije – i to je upravo onaj njen najzanimljiviji dio! :D Bilo bi bolje da ste ju upoznali na nastavi fizike – zašto? Pojasnit ćemo! Geofizika proučava prirodu* Zemlje! Geofizičari pokušavaju naći odgovore na pitanja zašto i kako, gdje i kad! Različite pojave i procese u atmosferi, moru i Zemljinoj unutrašnjosti opisujemo fizikalnim zakonima i matematičkim jednadžbama. To nam je omogućilo da sad već poprilično precizno prognoziramo vrijeme, saznamo zašto nam je snijega sve manje, kako to da su ljeta toplija, a more poplavljuje rive, zašto je na obali Norveške toplije nego na obali Kanade, što to uzrokuje snažna podrhtavanja tla koja nas jako plaše, kako je građena unutrašnjost Zemlje, kako seizmički valovi utječu na površinu Zemlje i građevine na njoj, kakav nas to štit štiti od opasnog Sunčevog zračenja, što je to magnetsko polje Zemlje i zašto nam je važno itd. Opažajući i mjereći pojave u laboratoriju zvanom Zemlja, u kojem je svaki pokus jedinstven i neponovljiv, malo-pomalo otkrivamo tajne ovog našeg trećeg kamenčića od Sunca, ali i drugih planeta i njihovih satelita.

* grč. physis = priroda

Meteorologija se bavi fizikom procesa i pojava u atmosferi, a primjenjuje stečena znanja u različitim granama gospodarstva.

Meteorologija iliti atmosferska fizika možda ti je najpoznatija – ipak danas pratimo vremensku prognozu na nekoliko mobilnih aplikacija. Upravo na našem studiju uči se kako ona nastaje i kako se priprema – ako je to nešto čime se želiš baviti u svom životu, naš studij te za to priprema. Tu spada i klimatologija – danas svi pričaju o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, a na našem studiju se obrazuju stručnjaci koji ih proučavaju te razmatraju njihove učinke na ekosustave i okoliš. Možda koga zanima primjena meteorologije u poljoprivredi? Tu granu zovemo agrometeorologija i njegujemo ju na našem faksu jer ju smatramo jako važnom – ne živi se od zraka! Tu su i hidrologija i limnologija – voda je stvarno moćan kemijski spoj i može biti razoran, zato nije loše znati nešto o tome kako se ponašaju ponašaju potoci, rijeke i jezera – voda kad se "spusti" na Zemljinu površinu.

Fizička oceanografija proučava fiziku različitih pojave i procesa u morima i oceanima.

Fizička oceanografija proučava fiziku mora – različite pojave i procese u morima i oceanima: svojstva mora (temperatura, gustoća i salinitet), morske struje, nastanak i prirodu različitih vrsta valova, kolebanja morske razine, ponašanje morskih doba (poznatih kao plima i oseka) itd. A kako more ne možemo izolirati od atmosfere, često se proučava utjecaj atmosferskih događaja na procese u moru, ali i obrnuto: olujni uspori mogu izazvati poplavljivanje obale, a tu su i meteotsunamiji iliti šćige! Oceanografija je jedna uzbudljiva disciplina koja, barem povremeno, zahtjeva odlazak na brod kako bi se vršila mjerenja. Poznavanje ponašanja mora u nekom području ima svoju praktičnu važnost: omogućuje procjenu rizika od havarije i omogućava brzo i učinkovito djelovanje – ako se nešto tako nepoželjano dogodi, može biti od koristi i u ribarstvu (marikultura) npr. kad se planiraju lokacije uzgajališta (kaveza), te u planiranju različite obalne infrastrukture.