Kako smanjiti učinak urbanog toplinskog otoka?

Neugodno vruća ljeta u gradu nisu uzrokovana samo vremenskim prilikama. Na temperaturu u gradovima utječu i drugi faktori, kao što su betonske i asfaltirane plohe koje emitiraju toplinu koju upiju od sunca te time povećavaju ljetne temperature. Osim toga, na povećanje temperature utječu i vozila u prometu koja emitiraju stakleničke plinove i toplinu, klimatizacijski uređaji koji izbacuju višak topline iz zatvorenih prostora, te urbani kanjoni, koji nastaju između visokih zgrada te na taj način zarobljavaju toplinu na razini ulice. Svi ovi čimbenici pridonose fenomenu koji se naziva efekt "urbanog toplinskog otoka", što rezultira gradovima koji su do 10 °C topliji od okolnih područja.

Tipičan odgovor na visoke temperature je uključivanje klima uređaja. Ali to dovodi do zatvorenog krugom zagrijavanja na otvorenom kako bi se ohladio zatvoreni prostor, čime zrak vani postaje još neugodniji. Osim toga, hlađenje zatvorenih prostora rezultira značajnim troškovima: na rad klima uređaji trenutno otpada oko petina ukupne potrošnje električne energije u zgradi.

Zbog klimatskog zatopljenja i brzog rasta populacije u toplijim, sve bogatijim zemljama, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će se energija potrebna za hlađenje zgrada utrostručiti do 2050. godine. Ipak, naši nerazmjerno topli gradovi ne predstavljaju samo energetski izazov. Visoke urbane temperature predstavljaju značajan rizik za naše zdravlje; rizik od porasta smrtnosti i moždanog udara se pojavljuje kada se temperature kreću iznad 25 °C. U SAD-u toplinski valovi u prosjeku ubijaju više ljudi od bilo koje druge prirodne katastrofe, dok će se u Velikoj Britaniji broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinom povećati za 257% do 2050. i 535% do 2080.

S porastom frekvencije i intenziteta toplinskih valova, potrebno je hitno riješiti višak topline s kojim se suočavamo kako unutar naših objekata, tako i u vanjskim prostorima naših gradova. Srećom, postoji mnogo načina na koje možemo ublažiti učinak urbanog toplinskog otoka - istodobno stvarajući atraktivnija mjesta za život, rad i igru. Više o različitim načinima ublažavanja efekta urbanog toplinskog efekta pročitajte u nastavku.


Obavijesti

Urbani toplinski otoci dovode do...

Analiza satelitskih slika više desetaka američkih gradova pokazuje da drveće i vegetacija u urbanim područjima postaju zeleniji ranije, ali su manje osjetljivi na promjene temperature u odnosu na vegetaciju u okolnim ruralnim regijama.

To je posljedica načina na koji gradovi hvataju toplinu, fenomen poznat kao "efekt toplinskog otoka", rekli su autori nedavno objavljene studije u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Rezultati ove studije su važni za sve koji su zainteresirani za ekološki utjecaj klimatskih promjena ili koji boluju od alergija, rekao je Yuyu Zhou, izvanredni profesor geoloških i atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Iowa i koautor studije.

U okviru ovog istraživanja su pregledane satelitske snimke 85 velikih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama od 2001. do 2014. Satelitske snimke omogućile su znanstvenicima da otkriju promjene u zelenilu biljaka i tako utvrde vremenski period kada biljke počnu rasti u proljeće. Podaci pokazuju da je početak sezone stigao u prosjeku šest dana ranije u proučavanim gradovima nego u njihovim okolnim ruralnim područjima zbog utjecaja urbanog toplinskog otoka.

"U budućnosti želimo imati veću točnost u modelima zemaljskog sustava (eng. Earth System Models) za predviđanje promjena u našem okolišu. Uzimajući u obzir interakcije između temperature i fenološke promjene vegetacije značit će da će se prognoze tih modela poboljšati", rekao je Zhou.

Autor: Sara Ivasić
Važna uloga stabala na buduću klimu u...

U studiji nedavno objavljenoj u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States (PNAS), autori sa Sveučilišta u Winsconsinu su pronašli da su stabla ključna za buduću klimu u gradovima. Gradovi diljem svijeta bilježe rekordne temperature tijekom ljetnih mjeseci, što također dovodi do ozbiljnih posljedica na ljudsko zdravlje. Iako se povećanje površina prekrivenih stablima često predlaže kao jedno od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama, dosada nije bilo poznato kolika je potrebna površina prekrivena stablima da bi se umanjio utjecaj povišenih temperatura iznad nepropusnih površina kao što su ulice, pločnici i zgrade. Znanstvenici su koristili mjerenja prikupljena pomoću bicikla, te na taj način kvantificirali međudjelovanje između drveća i asfaltiranih podloga na temperaturu u gradu. Pronašli su da za tipičnu veličinu gradskog bloka od 60 do 90 m u slučaju kada je prekrivenost stablima veća od 40 % dolazi do značajnog smanjenja dnevnih temperatura zraka, osobito za vrijeme najtoplijih dana.

Autor: Sara Ivasić

Jedno od rješenja za smanjenje toplinskog opterećenja u gradovima su velike zelene površine jer ne samo što pružaju hlad, nego i hlade zrak tako što listovi biljaka ispuštaju vlagu (evapotranspiracija). Mnogi gradovi prepoznali su vrijednost zelenila, ne samo zbog vrućine nego i zbog psihološkog efekta na stanovnike. Kako raste broj stanovnika u gradovima i zgrade postaju sve više, nova arhitektonska rješenja se fokusiraju na gradnju 'zelenih' nebodera, s biljkama posađenim na balkonima i na njihovim krovovima.

(Slika: Vertical Forest stambena zgrada, Milano, Italija. CopyRight: Stefano Boeri Architetti)

Autor: Sara Ivasić
Bijeli asfalt i zeleni krovovi

Da bi gradovi postali hladniji, moramo promijeniti materijale od kojih su izgrađeni. Urbanim površinama dominiraju tamni i tvrdi materijali - beton, asfalt i pločnici koji upijaju umjesto da reflektiraju sunčevo zračenje. Prema istraživanju australskog Cooperative Research Centre for Low Carbon Living, standardni pločnik može doseći temperature do 67 °C, dok standardni krovovi dosežu do 50-90 °C tijekom vrućeg dana.

(Slika: Gradska vijećnica, Chicago, US. CopyRight: Diane Cook/Len Jenshel/Getty Images/National Geographic Creative, Izvor: The Guardian)

Autor: Sara Ivasić

Repozitorij

Repozitorij je prazan