Bilateralni projekt u programu Lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva

First steps in revising seismic hazard assessment in Croatia

[Prvi koraci u reviziji seizmičkog hazarda za Hrvatsku]

Cilj projekta

Stvaranje čvrstih temelja za buduće bilateralne aktivnosti između Islanda i Hrvatske za procjenu seizmičkog hazarda sljedeće generacije u Hrvatskoj.

Probabilistička procjena seizmičkog hazarda (PSHA) temelj je za ublažavanje seizmičkog rizika u zemljama podložnim potresima diljem svijeta kroz kodificirani potresni projekt konstrukcija. Pouzdan PSHA temelji se na kvantifikaciji lokacije, opsega i aktivnosti seizmičkih izvora koji prijete izgrađenom okolišu i društvu, zajedno s regionalnim modelima gibanja tla (GMM) koji pokazuju skaliranje seizmičkih amplituda s magnitudom potresa i udaljenošću izvora potresa od mjesta.

Cilj ovog prijedloga je uspostaviti pouzdan okvir za razvoj, odabir i korištenje modela seizmičkog kretanja tla koji će se primijeniti u revidiranom PSHA-u i definirati bilateralne aktivnosti za postizanje ovog cilja koji se postiže kroz sljedeće:

• kalibriranje skupa GMM-ova za Hrvatsku u kontekstu Bayesovog statističkog okvira koristeći postupak razvijen u IMO-u,
• definiranje bilateralnih aktivnosti, njihove dinamike i proračuna u okviru budućeg projekta (npr. objektivno rangiranje GMM-ova prema metodama temeljenim na podacima za uspostavljanje osnovnog GMPE-a za Hrvatsku, kvantifikacija epistemičke nesigurnosti povezane s novim GMM-ovima, korelacija/verifikacija GMPE-a izvedenog iz HEM-a za Hrvatsku, …).

Financiranje projekta 

  Projekt je financiran kroz program Lokalnog razvoja i smanjenja siromaštva. Cilj projekta je učiniti hrvatsko društvo otpornijim na utjecaj razornih potresa.

EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam predstavljaju doprinos Norveške, Islanda i Lihtenštajna zelenoj, konkurentnoj i uključivoj Europi. Putem bespovratnih sredstava EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma, Island, Lihtenštajn i Norveška, doprinose smanjenju društvenih i ekonomskih razlika i jačanju bilateralnih odnosa sa zemljama korisnicama u Srednjoj i Južnoj Europi te na Baltiku. Prioriteti za ovo razdoblje su: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi.