Marina Škunca

Obrana će se održati u UTORAK, 23. rujan 2025. godine u 14.00 sati u dvorani BO6, PMF, Marulićev trg 20, Zagreb

Disertacija nosi naslov: Utjecaj okolišnih čimbenika na rasprostranjenost invazivne flore u poplavnoj zoni rijeke Drave

Impact of Environmental Factors on the Invasive Flora Distribution in the Flood Zone of the River Drava

Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:

prof. dr. sc. Božena Mitić, red. prof. u trajnom zvanju, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

prof. dr. sc. Ivana Maguire, red. prof. u trajnom izboru, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

prof. dr. sc. Sandro Bogdanović, Agronomski fakultet, Zagreb

Zamjena: izv. prof.. dr. sc. Ivana Vitasović Kosić, Agronomski fakultet, Zagreb

Mentori:

prof. dr. sc. Oleg Antonić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

prof. dr. sc. Sven Jelaska, red. prof. u trajnom izboru, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Sažetak:

Poplavna zona rijeke Drave predstavlja kompleksan okoliš, izložen sve većim prirodnim i antropogenim pritiscima pa tako i nekontroliranom širenju invazivnih stranih biljnih vrsta (IAP). Istraživanjem 107 ploha, zabilježeno je 29 IAP, oko 35% ukupne invazivne flore Hrvatske. Oko dvije trećine IAP dolazi iz 4 porodice: Asteraceae, Poaceae, Amaranthaceae i Fabaceae; oko polovine pripada terofitima te prevladavaju vrste sa CR i C ekološkom strategijom (tj. IAP koje ujedno pokazuju sposobnost kompeticije i toleriranja poremećaja, te kompetitori). Dvije trećine pokazuje diplohorni ili polihorni karakter, pri čemu prevladavaju anemohorija i zoohorija. Prilikom analize 47 zavisnih (ZV) i 12 nezavisnih varijabli (NV), Pearsonov koeficijent univarijatne korelacije pokazuje neznatnu do slabu korelaciju između većeg broja ZV i NV. Razvijeni optimizirani generalizirani linearni modeli objašnjavaju relativno visok postotak varijabilnosti za većinu ZV - nešto niži za pokrovnost fanerofita, autohornih i hidrohornih vrsta te vrlo nizak (uz tek 1 zabilježenu IAP) za pokrovnost vrsta sa S ekološkom strategijom (što sugerira da sposobnost toleriranja okolišnog stresa nije bitna strategija invazivne flore ovog područja). Kao osobito značajni prediktori ističu se indeks hemerobije, vjerojatnost poplave i ukupna duljina akumulacije. Struktura poplavne zone, antropogeni pritisak i fragmentiranost staništa pokazuju značajan utjecaj na rasprostranjenost invazivne flore, premda rezultati sugeriraju da CSR strategije (eng. Competitor, Stress-Tolerator and Ruderal theory, sensu Grime 1977) i životni oblici u znatnoj mjeri oblikuju odgovor IAP na različite antropogene pritiske i ekološke uvjete. Dobiveni rezultati doprinijet će razumijevanju rasprostranjenosti IAP na prostoru poplavne zone te mogu poslužiti za daljnji razvoj modela predikcije rasprostranjenosti invazivne flore, kao i smjernica za njezino suzbijanje.

(124 stranice, 11 slika, 13 tablica, 180 literaturnih navoda, 8 priloga, jezik izvornika hrvatski)

Ključne riječi: biološka invazija, CSR strategija, životni oblik, indeks hemerobije, heterogenost staništa