Obrana će se održati u: PETAK, 17. srpnja 2026. godine u 14.00 sati u predavaonici P1, Kemijski odsjek, Horvatovac 102a, Zagreb
Disertacija nosi naslov: The effect of temperature anomalies on the corals (Anthozoa) in the Adriatic Sea
Utjecaj temperaturnih anomalija na koralje (Anthozoa) Jadranskog mora
Povjerenstvo za obranu imenovano je u sastavu:
1. Izv. prof. dr. sc. Sunčica Bosak, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
2. Prof. dr. sc. Lovrenc Lipej, University of Primorska, Koper, Slovenia
3. Izv. prof. dr. sc. Tvrtko Dražina, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Zamjena: dr. sc. Ante Žuljević, znan. savj. u trajnom izboru, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Mentor: prof. dr. sc. Petar Kružić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Summary:
This doctoral thesis investigates the impacts of climate change, particularly marine heatwaves (MHWs), on four scleractinian and two octocoral species across the northern, central, and southern Adriatic over the period 2020–2023, evaluating changes in the microbiome, tissue integrity, and population condition. In situ temperature records collected along a depth gradient extending to 40 m were integrated with morphological, histological, and molecular analyses to assess species-specific responses to heat stress. The results demonstrate that thermal anomalies induce pronounced, yet species-dependent responses, in all analysed coral species. Both scleractinian and gorgonian corals revealed increased mortality and tissue degradation across all study stations, while population density remained relatively stable over the study period. Bleaching emerged as a sensitive but species-specific response restricted to symbiotic taxa. Histological analyses of all species revealed both sublethal and lethal alterations across all tissue layers, including symbionts, consistent with known cellular responses to heat stress. Microbiome assessments indicated lesion-related shifts in host–microbe associations and patterns of stress-induced dysbiosis. The recorded species-specific differences in external and internal lesions indicate that vulnerability is shaped by growth form, trophic strategy, life-history traits, and the environmental context in which species occur. Overall, these results provide novel insights into coral responses and resilience to thermal anomalies, and contribute to improved predictions of future Adriatic ecosystem dynamics under accelerating climate change.
Sažetak;
Ova doktorska disertacija istražuje utjecaj klimatskih promjena, s posebnim naglaskom na morske toplinske valove (MHW), na četiri vrste kamenih koralja i dvije vrste gorgonija u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu tijekom razdoblja od 2020. do 2023. godine. U radu se analiziraju promjene u mikrobiomu, integritetu tkiva i stanju populacija, pri čemu su podaci temperature mora prikupljeni in situ duž dubinskog gradijenta do 40 m dubine te objedinjeni s rezultatima morfoloških, histoloških i molekularnih analiza radi procjene specifičnih odgovora pojedinih vrsta na toplinski stres. Rezultati pokazuju da toplinske anomalije uzrokuju izražene, ali za vrste specifične odgovore kod svih analiziranih vrsta koralja. Kod kamenih koralja i gorgonija zabilježeni su povećana smrtnost i degradacija tkiva na svim istraživanim postajama, dok je gustoća populacija tijekom istraživanog razdoblja ostala relativno stabilna. Izbjeljivanje se pokazalo kao osjetljiv, za vrste specifičan odgovor ograničen na simbiotske taksone. Histološke analize svih vrsta otkrile su subletalne i letalne promjene u svim slojevima tkiva, uključujući i simbionte, što je u skladu s poznatim staničnim odgovorima na toplinski stres. Analize mikrobioma ukazale su na promjene u odnosima domaćin–mikroorganizam povezane s pojavom lezija, kao i na obrasce disbioze uzrokovane stresom. Uočene razlike između vrsta u vanjskim i unutarnjim lezijama upućuju na to da osjetljivost pojedinih vrsta oblikuju morfologija rasta, trofička strategija, obilježja životnog ciklusa i okolišni uvjeti u kojima obitavaju. Dobiveni rezultati donose nove spoznaje o odgovorima koralja na toplinske anomalije i njihovoj otpornosti na takve poremećaje te pridonose pouzdanijem predviđanju buduće dinamike jadranskih ekosustava u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena.