Suradnja s NR Kinom


Ekološka stanica 'Vrlika' 


Herbarium Croaticum


ACTA BOTANICA CROATICA


Obnova infrastrukture


Dan i noć na PMF-u


Karijerni centar


STUDOMAT

 


Izdvajamo

...
Izdvajamo Biologija

Završena je cjelovita obnova Biološkog odsjeka

Danas je održana konferencija za novinare na kojoj je prof. dr. sc. Zoran Marčić, pročelnik Biološkog odsjeka PMF-a, predstavio završetak cjelovite obnove zgrade Biološkog odsjeka na Rooseveltovu trgu 6 te istaknuo važnost njezina potpunog opremanja. Poslije više od šest godina od zagrebačkog potresa uspješno je završena cjelovita obnova zgrade Sveučilišta u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta – Biološkog odsjeka. Povijesna zgrada iz 1898. godine prilagođena je suvremenim sigurnosnim, energetskim i funkcionalnim standardima, čime su stvoreni uvjeti za siguran i kvalitetan rad znanstvenika, nastavnika i studenata u desetljećima koja dolaze. Neposredno nakon potresa 2020. godine provedene su hitne mjere sanacije kojima su uklonjene neposredne opasnosti te je zgrada privremeno osposobljena za ograničeno korištenje. PMF je u srpnju 2021. godine potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta obnove zgrade. Građevinski radovi započeli su u prosincu 2022. godine, a uporabna dozvola za obnovljenu zgradu izdana je u srpnju 2026. godine. Projekt obnove bio je posebno zahtjevan jer je bilo potrebno uskladiti očuvanje vrijedne povijesne arhitekture s primjenom suvremenih građevinskih standarda. Radovi su provedeni u suradnji s nadležnim konzervatorskim tijelima i u skladu s konzervatorskim uvjetima kako bi se sačuvala izvorna obilježja zgrade. Objekt je istodobno prilagođen važećim propisima o potresnoj otpornosti, protupožarnoj zaštiti, zaštiti na radu, energetskoj učinkovitosti i pristupačnosti osobama smanjene pokretljivosti. Među najvažnijim konstrukcijskim zahvatima izvedena je ugradnja armiranobetonskih međukatnih ploča i stubišta, čeličnih nosivih konstrukcija te ojačanje zidova karbonskim vlaknima, čime je značajno povećana sigurnost građevine u slučaju budućih potresa. Projekt obnove financiran je sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te sredstvima državnog proračuna. Ukupna vrijednost operacije iznosila je 24.917.013,80 eura, a uključivala je hitne mjere sanacije, izradu projektno-tehničke dokumentacije, izvedbu radova te aktivnosti informiranja i vidljivosti projekta. Za građevinske radove osigurano je gotovo 19 milijuna eura. Jedan od najvećih izazova tijekom obnove bilo je osiguravanje kontinuiteta nastave i znanstveno-istraživačkog rada. Biološki odsjek privremeno je djelovao na više lokacija, dok se nastava održavala u unajmljenim prostorima upravne zgrade Kraša, u prostorima Veterinarskog fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti te u zgradama PMF-a na Horvatovcu. Takva organizacija rada bila je posebno zahtjevna za praktičnu nastavu i laboratorijski rad, koji zahtijevaju specijaliziranu opremu i odgovarajuće uvjete. Unatoč tome, zahvaljujući dobroj organizaciji djelatnika i suradnji s partnerskim institucijama, uspješno su završeni svi nastavni procesi i znanstveni projekti. Povratak u obnovljenu zgradu predstavlja važan trenutak za najveći odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji okuplja više od 250 djelatnika i provodi znanstvena istraživanja iz botanike, fiziologije, mikrobiologije, molekularne biologije i ekologije. Obnovljeni prostori omogućit će kvalitetnije izvođenje nastave, učinkovitiji znanstveno-istraživački rad te bolje uvjete za razvoj novih istraživačkih projekata i međunarodne suradnje. Nova organizacija prostora dodatno je unaprijedila funkcionalnost zgrade i sigurnost svih korisnika. Fakultet se trenutačno nalazi u završnoj fazi preseljenja u obnovljeni objekt, a početak izvođenja nastave u novim prostorima očekuje se početkom nadolazeće akademske godine. Iako je građevinska obnova završena, pred nama je još jedan važan korak – potpuno opremanje obnovljenih prostora. Zbog promijenjene organizacije prostora, novih instalacijskih sustava i dotrajalosti postojeće opreme, velik dio specijaliziranog namještaja nije moguće vratiti u obnovljenu zgradu. Nastavljamo suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Sveučilištem u Zagrebu kako bi osigurao sredstva za nabavu nove laboratorijske opreme i specijaliziranog namještaja. Time će se omogućiti potpuno stavljanje obnovljene zgrade u funkciju i osigurati optimalni uvjeti za izvođenje nastave, znanstvenog rada i stručnih aktivnosti. Završetkom cjelovite obnove ostvaren je važan iskorak u obnovi visokoškolske infrastrukture te su stvoreni preduvjeti za siguran i kvalitetan rad Fakulteta u desetljećima koja dolaze.        


 

U radu objavljenom u časopisu Communications Biology, koji je rezultat suradnje znanstvenika Biološkog odsjeka PMF-a (izv. prof. Nenad Malenica, dr. sc. Mateja Jagić, prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček i prof. dr. sc. Dunja Leljak-Levanić) s istraživačkim timom dr. sc. Tomislava Domazeta Loše s Instituta Ruđer Bošković, rasvijetljen je biološki značaj somatske embriogeneze (SE).

SE je jedinstven fenomen u biljnom carstvu, poznat kao svojevrsno „bezgrešno začeće“, pri kojem se embrij razvija iz somatskih stanica, potpuno neovisno o oplodnji. U laboratorijskim uvjetima, SE se može inducirati kod brojnih biljnih vrsta primjenom egzogenih regulatora rasta i/ili stresnih uvjeta.

Iskoristivši kao polazište svoj prethodno patentirani sustav somatske embriogeneze na vinovoj lozi (Vitis vinifera L.), autori su detaljno istražili ekspresiju transkriptoma vinove loze kroz 12 uzastopnih razvojnih stadija somatske embriogeneze. Utvrdili su da je 99,56 % anotiranih gena vinove loze neophodno barem u jednom od stadija SE, što je ukazalo na visoku razinu kompleksnosti ovog embrionalnog programa. Koristeći filostratigrafski pristup koji gene nekog organizma svrstavna u kategorije temeljem njihove evolucijskoj starosti, autori su utvrdili da ukupni ekspresijski obrazac gena tijekom SE ima oblik pješčanog sata (tzv. hourglass model) gdje se evolucijski najstariji geni vinove loze najviše prepisuju u srcolikoj fazi SE (tzv. filotipski stadij tj. “struk” pješćanog sata).To je središnji stadij biljne embriogeneze u kojem je završena diferencijacija primordija većine budućih tkiva biljnog organizma.

Prema tome, filotipski stadij somatske embriogeneze vinove loze bolje se podudara sa prethodno opisanim filotipskim stadijem životinjske embriogeneze, nego s analognim stadijem zigotne embriogeneze (ZE). Konačno, autori zaključuju da somatska embriogeneza nije sekundarni proces proizašao iz ZE, već da predstavlja primordijalni embriogeni program koji prethodi danas prevladavajućoj zigotnoj embriogenezi.

Rad je dostupan na poveznici: https://www.nature.com/articles/s42003-025-07712-w

 

Autor: webmaster BO
Popis obavijesti