Doktorski seminar - Iva Žilić

O B A V I J E S T

IVA ŽILIĆ

održat će znanstveni kolokvij (doktorski seminar) iz Geofizike pod naslovom

Poboljšanje ulaznih parametara za procjenu seizmičke opasnosti multitehničkim pristupom

Republika Hrvatska geološki je smještena na kompleksnom području Alpa, Panonskog bazena i Dinarida te je seizmički prilično aktivna. Seizmička aktivnost ovog područja uglavnom je posljedica nakupljanja elastične napetosti uzrokovane rotacijom Jadranske mikroploče prema Euroazijskoj tektonskoj ploči. U posljednjih stotinjak godina zabilježeno je više od 150 potresa magnitude veće od 5. Nedavni potresi u Zagrebu (MW5.3) i Petrinji (MW6.4) 2020. Godine odnijeli su ljudske živote, uzrokovali veliku štetu, ali su i podigli svijest o važnosti preciznije procjene seizmičke opasnosti (engl. Probabilistic Seismic Hazard Assessment, PSHA) u Hrvatskoj. Za razvoj metodologije poboljšane procjene seizmičke opasnosti nužno je bolje poznavanje ulaznih parametara, koji sa sobom nose određene neizvjesnosti. Glavni cilj ovog istraživanja bio je unaprijediti razumijevanje tih parametara, osobito kroz detaljniju karakterizaciju izvora potresa te izbor što relevantnijih i prikladnijih atenuacijskih relacija za Hrvatsku. Poseban naglasak stavljen je na analizu Petrinjskog potresa iz 2020. godine.

U svrhu ilustracije detaljne definicije seizmičkog izvora, kao primjer razvijene metodologije analiziran je potres magnitude 6.4 koji se dogodio u široj okolici Petrinje 29. prosinca 2020. godine. Metodologija je uključivala analizu seizmograma putem empirijskih Greenovih funkcija (engl. Empirical Green's Function, EGF), određivanje parametara izvora poput granične frekvencije i pada napetosti te izračun funkcija promjene seizmičkog momenta (engl. Source Time Function, STF). Nadalje, primijenjena je Bayesova kinematička inverzna metoda radi dobivanja podataka o prostorno-vremenskoj evoluciji procesa unutar izvora. Analize su pokazale da je duljina rasjeda bila manja od 10 km (~6.5 km), s najvećim pomakom većim od 5 metara na dubini od oko 4–5 km. Procijenjen je vrlo velik pad napetosti od približno 25 MPa te kratko trajanje rasjedanja od oko 5 sekundi. Utvrđena je i neuobičajeno spora brzina rasjedanja, oko 50% brzine lokalnih S-valova, što odstupa od tipičnih vrijednosti za tektonske potrese. Ovakvo ponašanje tumači se složenom geometrijom i heterogenim mehaničkim svojstvima Petrinja–Pokupsko rasjedne zone, tipične za nezrele rasjedne sustave. Velik iznos pad napetosti u ovom slučaju nije ubrzao rasjedanje, već je pridonio većoj disipaciji energije I lokalizaciji zona pucanja, što je ograničilo brzinu i prostorni opseg puknuća. 

Paralelno je izrađena nova verzija baze zapisa snažnih gibanja tla (CROSM), koja predstavlja prvu sveobuhvatnu nacionalnu bazu takvih podataka. Na temelju CROSM baze testirane su postojeće atenuacijske relacije (engl. Ground Motion Models, GMMs) radi pronalaska najrelevantnijih za Hrvatsku te analize njihovih nedostataka u odnosu na hrvatske podatke. Za analizu je unaprijed odabrano 19 globalnih i regionalnih GMM, koji su evaluirani na temelju CROSM podataka, analizom njihovih reziduala te primjenom metoda za rangiranje. Kako bi se modeli objektivno ocijenili i usporedili, korištene su tri metode: metoda logaritamske vjerojatnosti (engl. Log-likelihood, LLH), metoda euklidske udaljenosti (engl. Euclidean Distance Ratio, EDR) i metoda kriterija informacijske devijance (engl. Deviance Information Criterion, DIC). Konačno je rangirano i odabrano osam modela atenuacijskih relacija, koji su pokazali najbolje slaganje s podacima iz CROSM baze. Odabranim relacijama dodijeljeni su težinski faktori za PSHA logičko stablo, a njihovi rezultati bit će detaljnije analizirani i diskutirani.

Seminar će se održati u petak, 19. rujna 2025. godine u 10:00 sati u predavaonici P1 Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pozivaju se studenti doktorskog studija Fizike, modul Geofizika, da prisustvuju seminaru, ako nisu spriječeni.

Voditelji smjera:

Prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, v. r. 

Izv. prof. dr. sc. Josip Stičević, v. r.