Cretovi Hrvatske – prioritetna staništa za zaštitu

U prestižnom znanstvenom časopisu Global Ecology and Conservation objavljen je znanstveni rad pod naslovom „A plea for the conservation of Western Balkan peatlands – a case study from Croatia“ koji donosi rezultate 20-godišnjih istraživanja cretova u Hrvatskoj. Cretovi su među najugroženijim staništima u Europi i svijetu. Međutim, osnovni podaci o njihovom ekološkom stanju nedostaju u mnogim zemljama, uključujući i Hrvatsku. U svrhu učinkovite zaštite i budućeg upravljanja ovim prioritetnim staništima, istraživanje daje sveobuhvatan pregled istraživanja cretova u Hrvatskoj na temelju: i) značajki staništa, ii) glavnih prijetnji, iii) statusa upravljanja, iv) sastava biljnih vrsta (s naglaskom na njihov status zaštite) te v) zajednica beskralježnjaka (s posebnim naglaskom na indikatorske vrste cretova). Utvrđeno je da se gotovo dvije trećine istraženih cretova nalazi u vrlo nepovoljnom stanju, pri čemu su prijelazni cretovi posebno osjetljivi na uznapredovalu sukcesiju vegetacije i hidrološku degradaciju, koje su najčešće posljedica umjetne odvodnje. Na nekim cretovima u Hrvatskoj ti su procesi doveli do nestanka tipičnih cretnih biljnih vrsta te bi mogli uzrokovati lokalna izumiranja rijetkih tirfofilnih indikatorskih vrsta i stenovalentnih vrsta beskralježnjaka. U radu su predlažene smjernice za aktivne mjere zaštite cretova, koje se mogu primijeniti i na druge cretove suočene sa sličnim izazovima, a za pojedine lokalitete dajemo specifične smjernice (site-specific approach). Negativne promjene na staništima biti će u budućnosti pospješene klimatskim promjenama.

Istraživanje je rezultat dugogodišnje suradnje timova prof. dr. sc. Antuna Alegra i izv. prof. dr. sc. Andreje Brigić te kolegice dr. sc. Jelene Bujan s Instituta Ruđer Bošković. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta MEMORIE (K.K.05.1.1.02.0009), financiranog u sklopu Poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, te čitavog niza stručnih projekata.
 
Detaljnije informacije o radu i rezultatima pročitajte na poveznici: 
https://doi.org/10.1016/j.gecco.2025.e03921